Izgorjelost, odnosno burnout, stanje je povezano s dugotrajnom izloženošću stresu i zahtjevima koji postupno nadmašuju sposobnost osobe da se s njima nosi. Najčešće se povezuje s poslom, ali se može pojaviti i kada se dugotrajno nakupljaju obveze, emocionalni pritisak ili odgovornost u drugim područjima života.
Ne mora nastupiti naglo. Umjesto toga, osoba često postupno primjećuje da joj za uobičajene zadatke treba više energije, da se teže koncentrira i da se nakon odmora ne osjeća dovoljno oporavljeno. Upravo postupnost može otežati prepoznavanje problema jer se pojedini simptomi često pripisuju umoru ili prolazno stresnom razdoblju.
Jedan od prepoznatljivih znakova kad je u pitanju izgorjelost jest osjećaj emocionalne iscrpljenosti. Osoba može imati dojam da više nema dovoljno strpljenja, energije ili interesa za ono što je ranije mogla obavljati bez većih poteškoća. Posao i druge obveze mogu početi izazivati:
Otpor
Napetost
Osjećaj besmisla
Često se javlja i cinizam, odnosno izraženija negativnost prema poslu, ljudima ili situacijama koje su ranije bile podnošljive. Motivacija opada, a zadovoljstvo postignutim rezultatima postaje slabije. Takve promjene ne moraju biti prisutne istodobno, ali njihovo postupno gomilanje može ukazivati na ozbiljniju iscrpljenost.
Tjelesni simptomi izgorjelosti
Izgorjelost se ne odražava samo na raspoloženje i motivaciju, nego može biti praćena i različitim tjelesnim tegobama. Dugotrajna napetost može se povezati s glavoboljama, napetošću mišića, probavnim smetnjama ili osjećajem stalnog umora. Kod nekih osoba mijenja se kvaliteta sna, pa teže zaspu, bude se tijekom noći ili se ujutro ne osjećaju odmorno.
21 znak da ste izgorjeli, A NE LJENI.
Mogu se pojaviti i promjene apetita te izraženiji osjećaj iscrpljenosti nakon uobičajenih aktivnosti. Tjelesni simptom izgorjelosti i sami po sebi ne znače da je riječ o toj pojavi, međutim kada se pojavljuju zajedno s emocionalnom iscrpljenošću, padom motivacije i dugotrajnim stresom, vrijedi ozbiljnije obratiti pažnju na cjelokupno stanje.
Kada simptomi počinju utjecati na svakodnevicu
Važno je razlikovati prolazni umor od stanja u kojem iscrpljenost počinje ozbiljnije narušavati svakodnevno funkcioniranje. Ako osoba se sve teže koncentrira, odgađa obveze, radi više pogrešaka ili joj je potreban znatno veći napor za zadatke koje je prije obavljala uobičajeno, problem više nije samo povremeni umor.
Psihoterapija pomaže pojedincima da razumiju zašto su doživjeli izgorjelost i pruža im alate kako bi spriječili da se ono ponovno dogodi.
Slično vrijedi kada se promjene raspoloženja počnu odražavati na odnose s obitelji, prijateljima ili kolegama. Dugotrajne simptome nije dobro ignorirati niti pokušavati neprekidno nadoknađivati dodatnim radom. Ako su simptomi izgorjelosti izraženi, traju dulje vrijeme ili značajno otežavaju funkcioniranje, korisno je potražiti stručnu procjenu.
