Heljdina kaša

Heljda se često krivo svrstava u žitarice, a zapravo je zeljasta biljka. Najviše je uzgajaju u Poljskoj,Rusiji i Ukrajini i ona je dio njihove tradicionalne kulinarske kulture, ali proširila se i do Azije i SAD-e.

Može se kuhati kao riža, ali najčešće se sprema u obliku kaše. Prije kuhanja potrebno je odstraniti vanjsku ljusku i nakon toga se dobije zrno piramidalnog oblika. Sadrži velike količine vitamina, posebno B1, B2 i E i minerala(željeza, magnezija, kalija i fosfora) pa se često spominje u literaturi zdrave prehrane. Heljdinu kašu mogu koristiti i osobe s povišenim šećerom u krvi jer sadrži sporo probavljivi škrob. Bogata je ugljikohidratima i bjelančevinama, a uz to ima i visoki sadržaj lizina koji je bitan za iskoristivost tih bjelančevina.
Sadrži malu količinu masnoća, ali čak su i one dobre zbog toga što sadrže nezasićene masne kiseline i leticin.
Energetska vrijednost heljdine kaše iznosi 343 kcal na 100 g pa je mogu koristiti i oni koji paze na prekomjerni unos kalorija.

Heljdina kaša je vrlo lako probavljiva namirnica iz razloga što se sastoji od vrlo mnoga vlakana. Može se skuhati i koristiti kao prilog jelima, a često se i koristi u jelima umjesto riže, npr. u sarmi. Kuhanje heljdine kaše je vrlo jednostavno. Stavlja se u vodu u omjeru 1:2 te nakon što zakipi, potrebno joj je dodati malo soli i nakon toga kuhati oko 15 min.

Heljdinu kašu nazivaju i idealnom hranom za mozak jer je dokazano da poboljšava memoriju. Osim toga pomaže i kod povišenog krvnog pritiska i kod probavnih smetnji. Kad se sve pozitivne strane uzmu u obzir, heljdina kaša se zasluženo nalazi na jelovniku svih onih koji se žele zdravo hraniti.

Članci iz iste kategorije: